PANDEMIJA
EPIDEMIJA
Epidemija je nagli porast oboljevanja (od neke bolesti) pučanstva na određenom području, u kratkom vremenskom razdoblju.
PANDEMIJA
Pandemija je širenje neke bolesti na veliko područje odnosno na više država, čitav kontinent, više kontinenata ili čitav svijet.
EPIDEMIJA I PANDEMIJA GRIPE
Stručnjaci smatraju da svi virusi gripe potječu od virusa u divljim patkama i ostaloj vodenoj peradi. Neki od tih virusa su prešli na ljude prije mnogo tisuća godina.
Sezonske epidemije gripe uzrokuju podtipovi virusa gripe koji već postoje među ljudima.
Osnovni uslovi za nastanak pandemije gripe su
- pojava novog Influenza A virus subtipa – subtipa koji nikad nije cirkulisao među ljudima ili nije cirkulisao među ljudima dugo vremena
- novi subtip virusa se mora lako širiti od osobe do osobe da bi prouzrokovao pandemiju.
Pandemija uzrokuje veliki broj oboljelih i veliki broj smrtnih slučajeva, prekid redovnih aktivnosti i ekonomske troškove.
Povjesničari su pronašli epidemije gripe u Europi 1510., 1557. i 1580. Epidemija 1580. se također proširila u Afriku i Aziju postavši prva poznata pandemija. Pandemije su se pojavljivale: 1729.-1730., 1732.-33., 1781.-82., 1830.-31., 1833., 1889.-90. Zadnja pandemija, zvana Ruska gripa (zato što je u Europu stigla s istoka), prva je detaljno opisana pandemija. U 20.st. pandemije su se javile 1918.-19., 57.-58., 68.-69. Pandemija 1918.-1919., je najdestruktivnija u modernoj povijesti. Počela je krajem prvog svjetskog rata i uzrokovala smrt 20 milijuna ljudi – dvostruko više nego sam rat. Gdje je počela nije sigurno, no prozvana je Španjolska gripa zbog prvih većih brojeva smrtnih slučajeva u Španjolskoj. Bolest je bila izuzetno smrtonosna, a umirale su i osobe u dobi od 20-40 godina, što je neobično za gripu.
Pandemija influenzae je drugačija od većine drugih prijetnji za koje javno zdravstvo i zdravstveni sistem uopće planiraju aktivnosti. Ona posjeduje ogroman potencijal prijetnje nad kontrolom bolesti – neuporedivo veći od bilo koje druge prirodne ili namjerno izazvane infektivne bolesti.:
- Pandemija gripe će trajati znatno duže nego drugi hitni slučajevi. Ona može ići u „talasima“, tj. nakon prividnog smirenja pandemije, aktivnosti influenzae se ponovo javljaju u razmaku i od nekoliko mjeseci od prvog udara (u pandemijama 20-og vijeka drugi talas aktivnosti influenzae je bio 3 do 12 mjeseci nakon prvog talasa).
- Može se očekivati da će broj zdravstvenih radnika, te uposlenika službi koje prve reaguju na pojavu influenzae biti smanjen – oni će biti pod velikim rizikom od oboljevanja zbog izloženosti u zajednici i zdravstvenim centrima, a mogu biti odsutni sa posla i zbog njege članova svoje porodice.
Svjetska zdravstvena organizacija očekuje novu pandemiju gripe slijedećih godina.
Pandemija se može širiti svijetom sedmicama i mjesecima, i sposobna je da prouzrokuje oboljevanje svih dobnih skupina. U današnje vrijeme njeno širenje je mnogo lakše, brže i nepredvidljivije zbog brze saobraćajne povezanosti cijelog svijeta – oboljela osoba koja još nema simptome bolesti (u tzv. inkubaciji) putovanjem u druge gradove/države/kontinente može proširiti zarazu, a da ni sama ne zna da je bolesna. Mada konačan broj oboljelih i smrtnih slučajeva nije predvidljiv, imajući na umu sve pređhodno rečeno, pandemija gripe 21. vijeka posjeduje potencijal da prouzrokuje takav broj oboljelih da sruši trenutne kapacitete javnog zdravstva i medicinske njege na svim nivoima, uprkos ogromnom napretku učinjenom na polju medicinske tehnologije.